Sunday 12 January 2014

OSTRVO VATRE I LEDA - III deo

Sa populacijom od oko 322.000 stanovnika i ukupnom površinom od 103.000 km2, Island je najređe naseljena zemlja Evrope. Napuštajući Rejkjavik i poluostrvo Rejkjanes uverili smo se u tu činjenicu. Ruta 1 ili "Ring road" - kružni put, spaja sva značajna mesta sa glavnim gradom formirajući pun krug oko celog ostrva. Turistima koji dolaze u sopstvenom aranžmanu, upravo je "pun krug" omiljena ruta. Većina glavnih atrakcija Islanda nalazi se na kružnom putu.

Ruta 1 - kružni put

Fantastični prizori se smenjuju dok vozite ovom rutom. Fjordovi usecaju planine, konji slobodno šetaju prostranstvima, dramatični pejzaži i još mnogo toga. Saobraćaj na ovoj ruti je dosta redak, čak i u periodu "najezde turista", u poređenju sa drugim zemljama Evrope. Ograničenje brzine od 90 km/h omogućava vam da se opustite i uživate u pejzažima kakvih malo gde ima.

Islandski konji na ruti 1

Jedna od značajnih atrakcija glavnog islandskog puta je tunel ispod fjorda Hval (Hvalfjordur), koji skraćuje put ka severu zemlje za 45 km. Tunel je dug nešto manje od 6 km, putarina iznosi 1000 ISK (oko 7 eura). To je praktično jedina putarina na Islandu. Inače, skoro sve atrakcije na Islandu su besplatne. Poučen iskustvima iz drugih zemalja gde se sve više naplaćuju prirodne atrakcije, ovo pretstavlja pravu retkost i za svaku je pohvalu. Rutu 1 na severu zemlje presecaju magistralni putevi koji vode do fjordova i manjih naselja. Ovi krajevi su poznati po surovim vremenskim uslovima. Da bi se zaštitili od jakih zima i snažnog vetra, islanđani su gradili kuće obložene busenima trave. U mestu Glaumbaer  u Skagafjorduru nalaze se kuće islandskog nasleđa Minjahusiđ, koje svedoče o uslovima života i stalnoj borbi čoveka sa surovom prirodom.

Minjahusiđ, Glaumbaer

Put nas dalje vodi do grada Akureyri, najvećeg na severu i drugog po veličini na Islandu. Ovaj lučki grad i centar ribolovne industrije, ima svega 18.000 stanovnika. Polazna je tačka za istraživanje čuda prirode severnog Islanda. 

Akureyri (ds-lands.com)

Posle skoro hiljadu pređenih kilometara na Islandu, obistinila se konstatacija sa početka priče o ostrvu vatre i leda da je auto jedino pravo rešenje za obilazak cele zemlje. Mnogo se više, čak i finansijski, isplati rentati auto nego obilaziti ostrvo autobusom. Iako Island važi za jednu od najskupljih zemalja Evrope, moguće je naći povoljne rent-a-car aranžmane. Uobičajena cena iznajmljivanja manjeg ekonomičnog vozila za 7 dana ide i preko 500 eura, mi smo našli za ispod 300. Fantastična cena obzirom na sve okolnosti. 

Kako svako putovanje ponekad iziskuje i ozbiljan istraživački rad, bilo je velikih problema uklopiti ogromnu ponudu Islanda sa malim brojem dana predviđenim za ovo putovanje. Ipak, jedan grad na samom severu se ističe kao posebno mesto, najbolje mesto za "Whail Watching", po mnogima čak na svetu. Zovu ga još i prestonicom Whail Watching-a, a zove se Husavik. 

Husavik

Možda zvuči apsurdno, ali sa 2.250 stanovnika, Husavik je među najvećim gradovima na severu zemlje. Poznat je po muzeju kitova (Husavik Whale Museum), a poseduje čak i aerodrom. Iako u Rejkjaviku, kao i u mnogim drugim gradovima, postoji organizovano posmatranje kitova, mi smo to želeli da doživimo na najboljem mogućem mestu, na samoj granici arktičkog kruga, u Husaviku. Postoje dve kompanije koje nude Whale Watching, bez neke velike razlike, ni u ceni, ni u organizaciji. Cena je za naše uslove astronomska (oko 50 eura), ali je i doživljaj jedinstven. Obezbeđen vam je specijalni topli kombinezon kako biste "preživeli" hladnoću na otvorenom moru, na rubu Arktika.

Spreman za posmatranje kitova


Kompanije koje organizuju posmatranje kitova, garantuju da ćete za 2-3 sata, koliko traje plovidba, videti neko od velikih morskih stvorenja. Ipak, prošlo je dosta vremena dok se prvi nisu pojavili. Uvertiru su nam napravili delfini, a zatim se pojavio i najveći sisar, plavi kit. 

Plavi kit zaranja u Grenlandsko more

Iako smo očekivali da ćemo videti još neke vrste kitova, zadovoljni, puni utisaka, ali i hladnoće, napuštamo Husavik i idemo ka još jednom čudu prirode, vodopadu Godafoss. U prevodu sa islandskog Božiji vodopad, nalazi se u zoni jezera Myvatn, možda i najspektakularnijeg područja Islanda.

Božiji vodopad - Godafoss

Jezero Myvatn se nalazi u zoni pojačanih vulkanskih aktivnosti i najtrusnijem području Islanda. Nastalo je usled velike erupcije pre 2.300 godina, kada je bazaltna lava formirala neobične oblike u zoni jezera.

Myvatn

Bogat sadržaj na području jezera iziskuje dobar plan obilaska svih prirodnih atrakcija, ništa se ne sme propustiti. Prva stanica je spomenik prirode  Skutustađir, formacija pseudo kratera rasutih po obodima jezera.

Skutustađir

Neobični oblici koji izviruju iz samog jezera podsećaju vas na predele iz bajki i sveta mašte. Dimmuborgir, u prevodu Tamni zamkovi, predstavlja veliko područje neobično oblikovanih polja lave. 

Bazaltni oblici jezera Myvatn

Čudesa prirode se smenjuju. Potreban je bar jedan dan da se sve obiđe i doživi na pravi način. Grotagja je pećina nastala vulkanskim aktivnostima i ispunjena je jezerom sa termalnom vodom. Nedaleko od nje nalazi se spektakularni vulkan Hverfjall sa kraterom širokim hiljadu metara. 

Hverfjall vulkan

Koji kilometar istočno od Myvatna ulazimo u zonu geotermalnih aktivnosti. Područje je veoma prostrano i podseća na površinu Marsa ili neke nama nepoznate planete. Najpoznatiji lokalitet je Hverir sa izvorima vrele vode i blata, sulfatarama i fumarolama. 

Hverir

Odvajanje od rute 1 prema severu, vodi do Krafla vulkanskog područja, kaldere široke 10 km. Na ovom području se nalazi geotermalna elektrana sa cevovodom koji snabdeva ovaj deo zemlje. Područjem dominira fascinantni Viti krater ispunjen zelenim jezerom. 

Područje vulkana Krafla sa Viti kraterom

Viti, u prevodu "pakao", dobio je ime zbog verovanja da se ispod vulkana nalazi pravi pakao.
Pakleni krater, Krafla

Napuštamo područje jezera Myvatn, svesni da nas je, već po običaju, Island opet iznenadio svojom lepotom i velikim brojem prelepih lokaliteta na tako malom području. Očekivanja rastu, na putu ka istočnim fjordovima skrećemo sa glavnog puta prema severu da vidimo najmoćniji vodopad Evrope, zastrašujući Dettifoss.

Nastaviće se...


No comments:

Post a Comment